U tijeku su izmjene Prostornog plana Istarske županije odnosno javni uvid u prijedlog plana i Stratešku studiju utjecaja na okoliš. Premda postupak traje od 2009./2010. godine, građani se uobičajeno u javnu raspravu o prijedlogu izmjena uključuju tek u posljednjoj fazi, kada je mogućnost značajnijih korekcija gotovo isključena i kada se legitimitet traži u zadovoljenju zakonske forme javne rasprave a primjedbe u pravilu odbijaju.

Može li biti drugačije? Možemo li kao društvo napredovati, učiniti taj iskorak pa umjesto peticija i prosvjeda, ogorčenja i potpunog gubitka vjere u sustav, netransparentnosti i koruptivnog ponašanja pokušati krenuti putem dijaloga i osluškivanja volje građana – koji de facto predstavljaju i oživotvoruju javni interes.

Od 11. travnja do 11. svibnja 2015. godine na javnoj je raspravi bio Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša. Proučili smo Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću ( http://mzoip.evolare.host25.com/doc/17062015_-_izvjesce_o_provedenom_sav... ) i još jednom dobili potvrdu o tome kako se javne rasprave organiziraju samo kako bi se zadovoljila zakonom propisana forma.

U Domu branitelja u Puli održana je u 21. travnja 2015. tribina o upravljanju javnim resursima i mogućnostima realizacije participativnih modela odlučivanja i upravljanja javnim dobrima na konkretnim primjerima. Tribinu je organizirao GONG u suradnji s grupom udruga koje se bave tom temom, a poticaj je stigao od Zelene Istre i zadruge Praksa koji su na tribini predstavili projekt privremenog korištenja područja i zgrada na Muzilu – Muzil starter. Tribini je prisustvalo 60-ak građana.

U suvremenim političkim zajednicama pitanje proračuna zauzima centralno mjesto, svojevrsni kamen temeljac društvenih odnosa. No, istovremeno proračun postaje i kamen spoticanja, s obzirom kako bi javna sredstva trebala zadovoljavati različite potrebe brojnih društvenih skupina koje zajednicu čine. Izbijanjem ekonomske krize i posljedičnim smanjivanjem proračunskih prihoda, proračun ubrzano postaje još jedan faktor društvene dezintegracije, odnosno nišan preko kojeg se međusobno promatraju različite društvene skupine u borbi za ionako oskudna sredstva. Tradicionalni model sastavljanja proračuna iza zatvorenih vrata, u privilegiranim krugovima političkih elita i tehnokrata, takve negativne društvene tendencije samo naglašava te produbljuje društvene sukobe.

Mještani Marčane i Zelena Istra na sudu srušili rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode za otvaranje novog kamenoloma u Marčani

Od 18. siječnja 2013. do 15. siječnja 2015. trajao je postupak koji je na Upravnom sudu u Rijeci pokrenulo šest privatnih tužitelja iz Marčane i Zelena Istra protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti za okoliš eksploatacije karbonatne sirovine na eksploatacijskom polju Marčana 1 nositelja zahvata Kamen produkt d.o.o. Tužitelji su osporavali zakonitost tog rješenja, a sud je prihvatio njihove tvrdnje i dokaze i poništio rješenje.

Udruga na Upravnom sudu uspjela dobiti odgodu primjene Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš spaljivanja otpada u Cemexovim tvornicama do okončanja spora

Premda odgoda izvršenja nekog rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš u slučaju tužbe protiv tog rješenja već dugo postoji, sudovi ju nisu primjenjivali. Zelena Istra i Zelena akcija su tako, naprimjer, bile zatražile odgodu izvršenja rješenja o prihvatljivosti zahvata izgradnje termoelektrane Plomin C dok se ne okonča spor koji su protiv tog rješnja pokrenule na Upravnom sudu, jer bi izvršenjem pobijanog rješenja nastupila šteta po zdravlje i živote. Zahtjev je bio odbijen.

Povodom presude Visokog upravnog suda kojom su ukinute nezakonite Izmjene i dopune prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije pomoću kojih je projekt na Srđu narastao sa 100 na 310 ha, prenosimo u cijelsti priopćenje Inicijative Srđ je naš:

Dubrovnik, 19. prosinca 2014.

U utorak 23. rujna 2014. u Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje u Čakovcu održana je javna debata pod nazivom „Strah od građana“. Cilj javne debate bio je raspraviti s vladajućim i oporbenim strankama u Međimurskoj županiji o razlozima i reperkursijama izbjegavanja mehanizama neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju na lokalnoj razini.

Debatu je moderirao Berto Šalaj, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu dok su gosti javne debate bili Mladen Novak, predsjednik Međimurskog ogranka SDP-a; Kristijan Mavrek, povjerenik za Čakovec stranke OraH; Rajko Bulat, predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada za Međimursku županiju, Željko Pavlic, predsjednik Međimurskog demokratskog saveza te Štefanija Damjanović, potpredsjednica podružnice HNS-a Čakovec. Predstavnici HDZ-a Međimurske županije nisu se odazvali pozivu na debatu.

Priopćenje povodom započinjanja prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja hrvatskih autocesta u koncesiju

Inicijativa “Ne damo naše autoceste!” započinje i u Istri s prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju u subotu 11. listopada. Prikupljanje će trajati do 25. listopada 2014.

Još se mnogi sjećaju da je tisuće građana/ki poklanjalo svoj novac, a neki čak i cijele ušteđevine za izgradnju autocesta. Četrdeset i četri godine smo gradili autoceste, a sada ih Vlada želi pokloniti nekome da na njima idućih četrdeset godina zarađuje. Autoceste su naša vrijedna imovina koja svake godine donosi državi profit od preko milijardu kuna. Umjesto da na tome zarađuje država, Vlada predlaže da taj profit odlazi stranim korporacijama. Ako se isplati koncesionaru, isplati se i nama.

Zelena Istra je s partnerima na projektu «Dijalogom s civilnim društvom do boljeg okoliša» u rujnu objavila poziv za kandidiranje primjera dobre prakse uključivanja građana u odlučivanje. Primjeri dobre prakse u Hrvatskoj su rijetki pa njihovo identificiranje i promocija mogu stimulirati i druge za veće napore u uključivanje građana u procese odlučivanja. Poziv za prijavu dobrih primjera upućen je početkom rujna svim jedinicama lokalne i regionalne uprave u Hrvatskoj putem mailing liste Državne škole za javnu upravu ali i drugim kanalima. Razina odlučivanja koja se mogla prijaviti bila je lokalna, regionalna ili nacionalna, a predmet odlučivanja propis, strategija, plan, postupak procjene utjecaja na okoliš, odlučivanje o nekoj komunalnoj akciji i drugo.