Poruka greške

Warning: ini_set(): Session save handler "user" cannot be set by ini_set() in include_once() (line 164 of /home/www/drupal7/drupal-7.101/sites/aarhus.zelena-istra.hr/settings.php).

Prosvjed u Puli protiv donošenja prostornih planova za Muzil

Na pulskom se Forumu 8. svibnja 2014. odvio do sada najveći protest protiv lokalne vlasti. Građani su prosvjedovali punih pet sati protiv donošenja prostornog plana za poluotok Muzil, ali i protiv politike koja je dovela do takvog plana. Unatoč njihovim apelima gradski su vijećnici IDS-a, HNS-a i Zelene stranke plan usvojili i potom pobjegli kroz stražnji izlaz Gradske palače. Dramatični trenuci tog pulskog popodneva ostat će zabilježeni u povijesti grada.
Publikacija Forum 8/5 – arhiv kronologijom i fotografijama dokumentira ta zbivanja.

Forum 8/5 možete pročitati ovdje:
https://app.box.com/s/bgfn0hq05gj42n491hnl

Presedan u Hrvatskoj: Sud poništo rješenje o prihvatljivosti zahvata izgradnje motovunskog golf igrališta za okoliš

Visoki upravni sud RH poništio je 30. travnja 2014. rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 25.11.2011. godine, kojim je golf igralište Brkač kod Motovuna, ocijenjen prihvatljiviim za okoliš. Sud je ocijenio manjkavom Studiju utjecaja na okoliš, ali i sam postupak procjene utjecaja na okoliš koje je provelo Ministarstvo.

Javna debata "Strah od građana"

Javna debata o razlozima i reperkusijama izbjegavanja mehanizama neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju na lokalnoj razini
Uvodničar i moderator Hrvoje Jurić

Jedna od temeljnih uloga jedinica lokalne samouprave trebala bi biti stvaranje mogućnosti za uključivanje građana u društveni i politički život u zajednici, odnosno razvoj demokracije. Nažalost, ta uloga nije ispunjena. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju predviđeno je i zakonom pa je tako definirano da "građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana", što se u praksi događa vrlo rijetko. Lokalna politika je škola demokracije, a mi konstantno padamo na tom ispitu.

Zašto vlast ima strah od građana? Što zajednica time gubi? Može li izravna demokracija ugroziti predstavničku?

Kultura tajnosti u Hrvata

GONG u suradnji s hakerima aktivistima i udrugom Aktivacija radi na razvoju internetske platforme Pitaj.to koja bi omogućila građanima da vrlo jednostavno tijelima javne vlasti postavljaju pitanja, zahtjeve za informacijama, po uzoru na AsktheEU platformu. Software koji će se koristiti -Alavateli je besplatan i treba ga samo prilagoditi hrvatskoj verziji. U GONG-u se nadaju da će do kraja godine imati popis svih tijela javne vlasti s mail adresama njihovih službenika za informiranje, jer samo to nedostaje da se ubaci u softver kako bi stranica mogla funkcionirati. Pitaj.to bi mogao biti pomoćni alat i Povjerenici za informiranje, koja bi putem njega mogla pratiti sve upite građana.

Zakon o zaštiti okoliša protivan je Ustavu i Arhuškoj konvenciji

Zamislite slučaj da jedna multinacionalna kompanija dobije dozvolu za otvaranje kamenoloma i uskoro započne s prvim miniranjima. Građani prijave slučaj Ministarstvu zaštite okoliša i prirode upozoravajući da je tvrtka počela sječu šume, a koja nije bila u planu, kako bi proširila mjesto iskopa. Osim toga time se opasno približila njihovim kućama te im zbog eksplozija sada pucaju zidovi. Inspektor zaštite okoliša obavi nadzor i odbaci prijavu zabrinutih građana tvrdeći da je sve po zakonu. Mještani ne vjeruju jer znaju koliko je lokalna vlast sklona ovoj megakompaniji te zatraže od inspekcije zaštite okoliša dodatne izvide. Uskoro stiže neugodo iznenađenje, građani će sami morati snositi troškove inspekcije Ministarstva!

Analiza III. Nacionalnog izvješća o provedbi Aarhuške konvencije

Držeći da službeno III. Nacionalno izvješće o provedbi Aarhuške konvencije ne odražava pravu sliku prepreka u ostvarivanju prava koja proizlaze iz Aarhuške konvencije, udruge okupljene u Zelenom forumu pripremit će svoje izvješće, prevesti ga i dostaviti tajništvu Aarhuške konvencije prije 5. Sastanka stranaka Konvencije koji se održava u lipnju 2014.

Najbolja europska sudska praksa

Danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji stupio je snagu članak 145. Ustava (NN 76/10) kojim je utvrđeno sljedeće:

  • Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.
  • Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.
  • Hrvatski sudovi štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije.
  • Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije.

Jednostavnim riječima rečeno, presude Suda Europske unije dio su pravne stečevine Europske unije koju su hrvatski sudovi, sva državna tijela, županije, gradovi i općine te pravne osobe s javnim ovlastima (poput Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih voda, itd.) dužni poštovati.

Zelena Istra u projektu razvojne pomoći u Kini

Intenzivni angažman Zelene Istre na području sudjelovanja javnosti u procjeni utjecaja na okoliš svrstao je udrugu među one koje, zbog poznavanja propisa, domaće i inozemne prakse te velikog neposrednog iskustva, mogu pružiti pomoć u oblikovanju zakonodavstva i unapređenju prakse u zemljama koje po standardima okolišne demokracije zaostaju za europskim. Sudjelovanje u projektu "Reguliranje i promocija sudjelovanja javnosti u procjeni utjecaja na okoliš u odabranim kineskim provincijama" rezultat je stečenog iskustva ali i iznimna prilika za stjecanje novih iskustava i informacija. Projekt je financiran europskim novcem iz europsko-kineskog Programa okolišnog upravljanja. Projekt vodi talijanski institut Eurac, a Zelena Istra je partner zajedno s tri kineska državna instituta za okolišne znanosti. Projekt je započeo u ožujku 2013. i traje do svibnja 2014.

U čemu je smisao sudjelovanja javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš? Koliko su učinkoviti pravni instrumenti u zaštiti prava na sudjelovanje i zaštiti okoliša općenito?

Postupak procjene utjecaja na okoliš uveden je u zakonodavstvo većine zemalja kako bi se razvoj pokušalo učiniti održivim. Održivi razvoj mogao bi se postići uravnoteženim pristupom mogućim ekonomskim, ekološkim i društvenim učincima nekog zahvata. Drugim riječima, shvaćena je potreba za okolišno zdravijim zahvatima, koji će uzimati u obzir i širi društveni, a ne samo ekonomski interes investitora. Europska je unija svoje zakonodavstvo uskladila s tim nečelima. Međutim, gotovo 100%-tna prolaznost studija utjecaj na okoliš u postupcima procjene utjecaja u Hrvatskoj dovoljno govori o tome kako se taj postupak u nas u stvarnosti razlikuje od njegove prave svrhe. Bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy upravo je iz tog razloga htjela mijenjati Zakon i onemogućiti «olako dobivanje pozitivnog mišljenja na temelju studija na okoliš od čak 97% slučajeva».

Ministarstvo usvojilo žalbu Eko Pana i poništilo rješenje Karlovačke županije za MHE Barilović

Zbog nepravilnosti tijekom provođenja postupka, Eko Pan je krajem 2013. podnio žalbu na rješenje Karlovačke županije o prihvatljivosti izgradnje Male hidroelektrane Barilović za ekološku mrežu. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je usvojilo žalbu Eko Pana i 13. veljače 2014. godine donijelo rješenje kojim se poništava rješenje Karlovačke županije o prihvatljivosti zahvata izgradnje MHE Barilović za ekološku mrežu.

Stranice