Tribina o upravljanju javnim dobrima i participativnim modelima odlučivanja i upravljanja na primjeru Muzila

U Domu branitelja u Puli održana je u 21. travnja 2015. tribina o upravljanju javnim resursima i mogućnostima realizacije participativnih modela odlučivanja i upravljanja javnim dobrima na konkretnim primjerima. Tribinu je organizirao GONG u suradnji s grupom udruga koje se bave tom temom, a poticaj je stigao od Zelene Istre i zadruge Praksa koji su na tribini predstavili projekt privremenog korištenja područja i zgrada na Muzilu – Muzil starter. Tribini je prisustvalo 60-ak građana.

Tomislav Tomašević iz Zaklade Heinrich Boell održao je predavanje o modelima upravljanja javnim i prirodnim dobrima. “Dobra” su sve ono od čega zajednica ima koristi, a teorija poznaje razlikovanje dobara prema 4 dimenzije, koje je ilustrirao na primjeru Muzila. Dobra mogu biti privatna ili javna - Muzil je javno vlasništvo; mogu biti prirodna ili društvena odnosno proizvod ljudskog djelovanja - Muzil je sam po sebi prirodni resurs, ali objekti na njemu su društvena dobra; mogu biti isključiva ili uključiva odnosno pristup može biti otvoren ili zatvoren - Muzil je isključivo dobro jer je trenutno pod režimom dozvole pristupa pod određenim uvjetima; te dobra mogu biti iscrpiva i neiscrpiva, tj. može postojati mogućnost da se korištenjem umanjuje njegova kvaliteta – racionalnim korištenjem parkova ili šuma kvaliteta uglavnom ne opada pa bi Muzil spadao u kategoriju nekonkurentskih ili neiscrpivih dobara.

Kad je o upravljanju javnim dobrima ili uslugama riječ, postoje tri modela – novo birokratsko upravljanje, novi javni menadžment i novo participativno upravljanje. Kod prvog modela država tj. javne institucije i poduzeća upravljaju javnim dobrima i uslugama, a takvu vrstu upravljanja karakterizira puno regulacije, birokratizacija, hijerarhija, zatvorenost i centralizacija. Iza «novog javnog menadžmenta» stoji ideja da država nije dobar gospodar i da je najbolje dati resurse na upravljanje privatnim akterima putem podugovaranja, koncesija i privatizacija odnosno da tržišno natjecanje garantira efikasnost upravljanja. Vrlo često koncesija ili privatizacija javnih dobara i usluga omogućava privatnom investitor monopolnu rentu gdje tržišno natjecanje zapravo ne postoji. Model «novog participativnog upravljanja» pretpostavlja uključivanje građana u (su)upravljanje javnim dobrima i uslugama. Taj pristup karakterizira participacija, suupravljanje, tranparentnost, otvorenost, stalne konzultacije sa širokim spektrom dionika o tome što je javni interes i kako ga ostvariti kroz upravljanje.

Na tribini su izložena dva uspješna primjera participativnog upravljanja gradskim zelenim površinama. Central Parkom u New Yorku ne upravlja Grad ni komunalno poduzeće nego neprofitna udruga građana putem koncesije na deset godina, dok je berlinski Park am Gleisdreieck primjer procesa pretvaranja zapuštene zelene površine uz široko sudjelovanje građana.

Dušica Radojčić, predsjednica Zelene Istre predstavila je projekt Muzil starter. Radi se o prijedlogu privremenog korištenja zelenih površina i dijela postojećih i još uvijek dobro očuvanih zgrada na Muzilu. Planovi koje institucije Grada i Države imaju za Muzil neće se, iz iskustva je poznato, realizirati još jako dugo. Sređivanje stanja u zemljišnim knjigama, izrada urbanističkog plana, provedba međunarodnog natječaja, postupak procjene utjecaja na okoliš, postupak zaštite graditeljske baštine, odluka o dodjeli koncesije, izrada lokacijske i građevinske dozvole mogu potrajati godinama. Gotovo se sa sigurnošću može pretpostaviti da se u tom slučaju na Muzilu barem pet godina ne bi događalo ništa - osim devastacije. Područje koje nije u upotrebi i bez sadržaja, prepušteno je uništavanju. Tome u prilog ide i spoznaja o odlasku vojne straže i promjeni režima čuvanja područja. Zadruga Praksa i udruga Zelena Istra osmislile su način da se dio resursa počne koristiti odmah i na taj način zaštiti. Radi se o modelu privremenog korištenja dijela zgrada bivšeg regrutnog centra utemeljenom na ideji «najmanjeg zajedničkog nazivnika» svih zainteresiranih dionika: Muzil treba što prije zaštititi od devastacije i Muzil treba stavit u funkciju lokalne zajednice. Vrijednosti i resursi tako se zadržavaju se unutar zajednice i obogaćuju ju. Državni ured za upravljanje državnm imovinom, kao vlasnik najvećeg dijela područja, pokazao je interes i spremnost na suradnju. Ukljuivanje u proces bit će predloženo i Gradu Puli, a za postupak donošenja odluka o načinu korištenja odnosno upravljanje područjem predložit će se participativni model. Ako građani preuzimaju su-odgovornost za javne resurse, nužno je i njihovo uključivanje u upravljanje prostorom. Radojčić je naglasila kako je njihov samo jedan od mogućih prijedloga načina privremenog korištenja dijela objekta na Muzilu, te je pozvala prisutne da svojim prijedlozima korištenja zelenih područja Muzila za potrebe rekreacije dopune projekt Muzil starter. Nakon konzultacija sa svim potencijalnim korisnicima i zainteresiranim akterima, projekt će biti predstavljen Gradu Puli i DUUDI-ju, koji će biti pozvani da sudjeluju u njegovoj realizaciji. U međuvremenu se izrađuje arhitektonski snimak zgrada s procjenom nužnih ulaganja, a ekonomska analiza, čija je izrada također u tijeku, pokazat će na koliko bi vremena korištenje bili optimalno kako bi predstavljalo zbiljski poticaj tvrtkama – budući da se radi o prijedlogu gospodarsko-socijalnog start-upa za kreativni sektor i socijalno poduzetništvo.

Emil Jurcan iz zadruge Praksa predstavio je prve rezultate arhitektonskog snimka zgrada i procjene nužnih laganja za stavljanje objekata u funkciju. Četiri objekta, bivše spavaonice, moguće je bez značajnih napora brzo obnoviti i odmah koristiti. Radi se o zgradama od 2000 do 2500 m2 u kojima nema većeg uništavanja osim šteta zbog nekorištenja posljednjih 7 godina, što je moguće relativno brzo sanirati. Preporuka je da se u prvoj fazi urediti najbolje očuvana zgrada a ukupni troškovi potrebni za njenu obnovu procijenjeni su na 360.000,00 kn. Zgrada ima površinu od 2000 m2 i 26 prostorija od 16 do 45 m2. U navedeni iznos potreban za obnovu nisu uključene elektro i vodoinstalacije jer nije poznato u kakvom su stanju. Ulaganje u 26 prostorija iznosi oko 230.000,00 kn, a za zajedničke prostorije nužno je potrošiti 130.000,00 kn. Pojedinačni korisnici trebali bi uložiti od 14.000,00 do 20.000,00 u prostorije veće površine i od 4.000,000 do 6.500,00 kn za manje prostorije. Cijela studija bit će uskoro objavljena na www.muzil-starter.org te zajedno s ekonomskom analizom predstavljena na konferenciji o modelima privremenog korištenja napuštenih vojnih ili industrijskih podruka, koju Zelena Istra i Praksa planiraju na Muzilu 9. lipnja 2015.

Nakon uvodnih izlaganja razvila se diskusija o mogućim načinima korištenja područja Muzila, čuvanja područja, mogućnosti financiranja zaštite poput naplate ulaznica za automobile ili crowdfundinga. Muzil je nužno sačuvati nakon skorog odlaska straže, a prisutni su zaključili kako se to najbolje može učiniti kontroliranim korištenjem poput pješačenja, penjanja, uređenja biciklističkih staza te osiguranjem zaštitarske službe.

Radojčić je na kraju pozvala sve zainteresirane da se jave u Zelenu Istru radi uključivanja u osmišljavanje i realizaciju projekta (udruga-zelena-istra@pu.t-com.hr ili 052 / 506 065). Polovinom svibnja bit će postavljena i web stranica projekta www.muzil-starter.org koja će sadržavati sve informacije.

Nives Miošić iz GONGa zaključila je tribinu pozivom na izložbu fotografije Edne Jurcan snimljenih na Muzilu neposredno prije održavanja tribine.