Trening o europskom pravu okoliša za pravnike zaposlene u udrugama za zaštitu okoliša

Kramer: Ako nemate učinkovito pravosuđe, nemate demokratsko društvo.

U sklopu projekta "Dijalogom s civilnom društvom do boljeg okoliša, od 4. do 6. lipnja 2013. godine organiziran je trening za pravnike zaposlene u udrugama za zaštitu okoliša u ClientEarth centru u Briselu.

Arhuška konvencija je utvrdila „kako svaka osoba ima pravo živjeti u okolišu pogodnom za njezino zdravlje i dobrobit“. Da bi mogli ostvariti to pravo "građani moraju imati pristup informacijama o okolišu, pravo sudjelovati u odlučivanju o okolišu i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša“. No, pravo javnosti na informaciju i sudjelovanje koje proizlazi iz Arhuške konvencije u praksi se vrlo često ne poštuje, pa je upravo pravo na pristup pravosuđu presudno za njihovo ostvarivanje. Premda je Arhuška konvencija na snazi u Hrvatskoj od 2007. godine, građani još uvijek slabo poznaju svoja prava. Stoga je upravo na okolišnim udrugama da nadziru njenu provedbu u praksi, da informiraju građane te da zastupaju slučajeve kršenja odredbi pred tijelima vlasti i sudovima. Osnaživanje "pravnog mišića" okolišnih udruga presudno je da bi se mogla ispuniti ta uloga. Hrvatske udruge već duže vrijeme koriste sudove u zaštiti okoliša, a testni će slučajevi, poput tužbe protiv Ministarstva zaštite okoliša i prirode u slučaju Plomina C, pokazati stručnost pravnika iz udruga, ali i upoznatost sudaca s pravima koja proizlaze iz Arhuške konvencije i spremnost da njene odredbe primjenjuju u praksi. Naime, tumačenje prava koja proizlaze iz Arhuške konvencije kao striktno proceduralnih je preusko. Ona ne štiti samo postupovna prava već, prije svega, pravo na zdrav okoliš.

Ulaskom u Europsku uniju otvaraju se nove mogućnosti u primjeni prava okoliša. Razmjena informacija s iskusnijim europskim kolegama i usklađivanje djelovanja može pomoći udrugama u Hrvatskoj. Iz tog je razloga organziran trening u ClientEarth centru u kojem je zaposleno preko 50 odvjetnika koji se bave pravom okoliša u Europskoj uniji. Dio tima sudjeluje u izradi novih propisa ili izmjeni postojećih. Da bi neki propis bio učinkovit, potrebno je nadzirati njegovu primjenu u praksi i upozoravati na propuste i kršenje zakona, što je posao koji odrađuje drugi dio tima. Jedan dio zaposlenih bavi se povećanjem rizika biznisu - radi se o tužbama protiv kompanija ili institucija koje krše zakon ili svojom politikom štete prirodi i okolišu, ali i o aktivnostima kojima se zagovara odustajanje od potpora EU takvim kompanijama ili inicijativama. Primjer za ovu vrstu aktivnosti su tužbe protiv termoelektrana na ugljen u Poljskoj od kojih su, zahvaljujući ClientEarthu, 4 projekta obustavljena, a 14 ih je odgođeno.

Trodnevni trening za pravnike držali su osnivač Centra James Thornton, direktor Aarhus centra Ludwig Kramer i Anais Berthier stručnjakinja za europsko okolišno pravo – među najboljim pravnim stručnjacima u Europi. Jamesa Thorntona je časopis "New Statesman" proglasio jednim od 10 ljudi koji mogu promijeniti svijet, a "The Lawyer" jednim od 100 najboljih odvjetnika u Ujedninjenom kraljevstvu. Veliki uspjeh postigao je u SAD-u gdje je dobio 80 tužbi protiv korporacija koje su kršile Zakon o zaštiti voda. Ludwig Kramer se smatra jednim od vodećih stručnjaka za okolišno pravo u Europi. Njegov životopis sadrži 30-godišnju karijeru suca u Njemačkoj, 20 izdanih knjiga o europskom okolišnom pravu i rad na preko 50 univerziteta u Europi i SAD-u. Anais Berthier također je zaposlena u ClienEarth Aarhus Centru gdje se specijalizirala za europsko okolišno pravo s fokusom na pravo na pristup nevladinih organizacija europskim sudovima, te na povećanje transparentnosti rada europskih institucija. Pravnici ClienEartha su prenijeli informacije i iskustva hrvatskim kolegama te ponudili suradnju u slučajevima koji će se voditi u Hrvatskoj.

Posjet uredu Europskog ombudsmana

Polaznici su boravak u Briselu iskoristili za posjet uredu Europskog ombdusmana (institucija pučkog pravobranitelja u svijetu je poznata kao ombudsman), koji se bavi isključivo žalbama na rad Europskih institucija odnosno poziva europsku administraciju na odgovornost zbog, primjrice, nepravednosti, diskriminacije, zloupotrebe ovlasti, ukraćivanja informacija itd. . Omdusmana imenuje Parlament. Žalbu na rad bilo kojeg tijela EU, osim sudova, može podnijeti svaki državljanin ili poslovni subjekt u EU. Odluke Premda odluke ombdusmana nisu obvezujuće već se radi o preporukama, ipak je 83% njegovih odluka prihvaćeno. Ombdusman ima mogućnost ukazivati javno na propuste tijela EU. U zemljama kao što je Hrvatska, koja nema dugu tradiciju omdusmana poput Švedske u kojoj omdusman postoji bvišemod 200 godina, toj je instituciji potrebna veća zastupljenost i prepoznatljivost u javnosti. U Hrvatskoj je Pučki pravobranitelj opunomoćenik Sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupcima državne uprave.