Predstavljanje IPA projekta Zelene Istre "Dijalogom s civilnim društvom do boljeg okoliša"
Ured za udruge Vlade RH je u petak 14. lipnja 2013. u suradnji sa Zelenom Istrom organizirao u Društvenom centru Rojc panel raspravu na temu „Civilno društvo, EU fondovi i održivi razvoj“. Rasprava je bila prigoda za upoznavanje šire javnosti s nedavno započetim projektima koji se provode unutar IPA 2010 sheme bespovratnih sredstava „Potpora organizacijama civilnoga društva u razvoju, provedbi, promicanju i praćenju provedbe politika održivog razvoja i zaštite okoliša''.
Projekt Zelene Istre «DIJALOGOM S CIVILNIM DRUŠTVOM DO BOLJEG OKOLIŠA» jedan je od 3 projekta koji su dobili potporu EU i koji je bio predstavljeni na panel raspravi.
Projekt «Dijalogom s civilnim društvom do boljeg okoliša - Osposobljavanje okolišnih organizacija civilnog društva za nadzor i poticanje provedbe Aarhuške konvencije u Hrvatskoj» provodi Zelena Istra u suradnji s nekoliko partnerskih okolišnih organizacija – Zelenom akcijom iz Zagreba, Eko-Panom iz Karlovca i ZEO Nobilisom iz Čakovca. Suradnici na projektu su pravni stručnjaci sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Državna škola za javnu upravu. Projekt traje 18 mjeseci, od travnja 2013. do rujna 2014. godine. Ukupna vrijednost projekta je 154.048,97 €, od čega EU financira 90% odnosno 138.644,07 €. Dio potrebnog samofinanciranja u iznosu od 10.783,43 EUR osigurava Ured za udruge Vlade RH. Projekt se provodi u Istarskoj, Karlovačkoj i Međimurskoj županiji i Gradu Zagrebu.
Ciljevi projekta su izgradnja kapaciteta okolišnih organizacija civilnog društva za praćenje i provedbu Aarhuške konvencije u Hrvatskoj s naglaskom na pristup pravosuđu; jačanje suradnje tijela javne uprave i akademskih institucija s okolišnim udrugama, te jačanje svijesti javnosti o pravu na pristup informacijama, sudjelovanju javnosti i pravu na pristup pravosuđu u pitanjima okoliša.
Kratki opis projekta:
Provedba Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i
pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija - AK) u Hrvatskoj nailazi na niz prepreka, naročito kad je njen treći stup u pitanju – pravo građana na pristup pravosuđu. Bez prava na pristup pravosuđu ne može se osigurati ni provedba prva dva stupa Konvencije – pravo na pristup informacijama i pravo na sudjelovanje javnosti u okolišnom odlučivanju. Poteškoće u ostvarivanju zakonom zagarantiranog prava na informacije i isključivanje javnosti iz odlučivanja o okolišnim pitanjima hrvatska su realnost.
Mjere koje poduzima Vlada kako bi se u praksi provodile odredbe i načela Aarhuške
konvencije nisu dovoljne za postizanje zadovoljavajućih rezultata i moraju se poboljšati. Tijela uprave nemaju gotovo nikakvu ulogu u promicanju načela prava na pristup informacijama i na sudjelovanje. Potreban je njihov iskreniji angažman ukoliko se želi postići puna primjena AK. Praćenje nad provedbom prava koja proizlaze iz AK uglavnom je svedeno na udruge, koje svojim djelovanjem na tom području brinu da se prava u praksi i poštuju.
Ne postoji smisleni dijalog među akterima koji bi javnu politiku na području provedbe Aarhuške konvencije trebali provoditi, odnosno između civilnog društva i tijela lokalne i državne uprave. Jedan od razloga za izostanak dijaloga leži u neravnoteži moći među tijelima uprave i civilnog društva. Projekt je, stoga, razvijen u dva smjera – osnaživanje «pravnog mišića» okolišnog civilnog društva, tj. njegove pregovaračke moći u odnosu na tijela vlasti, s jedne strane, i osnaživanje znanja malih okolišnih organizacija kako bi se potakla suradnja s tijelima lokalne uprave i provedba Aarhuške konvencije na lokalnoj razini. Tijekom projekta okolišne organizacije nadzirat će primjenu propisa, identificirati i uz pomoć pravnih stručnjaka analizirati probleme koji usporavaju punu primjenu prava koja proizlaze iz Aarhuške konvencije, te predložiti mjere za unapređenje postojećeg stanja.
Jedna od prvih aktivnosti projekta je trening organiziran u lipnju ove godine za pravnike zaposlene u hrvatskim okolišnim organizacijama u ClientEarth Aarhus centru u Bruxellesu. ClientEarth centar zapošljava preko 50 specijaliziranih pravnika koji samostalno zastupaju ili pomažu bez naknade okolišnim organizacijama u korištenju pravnih instrumenta u zaštiti okoliša. Poznavanje europskog okolišnog prava i suradnja s europskim kolegama hrvatskoj će civilnoj okolišnoj sceni biti od iznimne važnosti nakon 1. srpnja.
