U nedavnom slučaju nizozemske zaklade Greenpeace (Stichting Greenpeace Nederland) i Europske akcijske mreže za pesticide (Pesticide Action Network Europe) protiv Europske komisije (Slučaj T-545/11) Opći sud Europske unije presudio je da je Europska komisija dužna pred nevladine udruge iznijeti informacije o testiranju pesticida u okolišu, čak i kada postoji rizik da će iznošenje ovih informacija nepovoljno utjecati na poslovne interese uključenih tvrtki.

Ova bi odluka Suda mogla imati dalekosežne posljedice na tvrtke te umanjiti njihove mogućnosti da ubuduće onemoguće pristup informacijama o okolišu pozivajući se na poslovnu tajnu.

Europska komisija pokušala uskratiti pristup informacijama zbog štete za poslovne interese

Dosad je samo jedan slučaj iz Hrvatske stigao pred Vijeće za Arhušku konvenciju pri Ujedinjenim narodima u Ženevi gdje se kontrolira poštuju li države, potpisnice ove konvencije, prava građana na pristup informacijama, sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša. Da građani mogu i trebaju koristiti sve pravne instrumente koji im stoje na raspolaganju, pokazala je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita koja se u proljeće 2012. godine žalila Vijeću zbog kršenja prava na sudjelovanje javnosti prilikom donošenja planova gospodarenja otpadom na lokalnoj razini te je dokazala da je tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva bilo u krivu!

Kako biste vi nazvali presudu Općinskog suda u Rijeci iz prosinca 2013. godine o odbijanju tužbenog zahtjeva za postupak pokrenut radi sprječavanja štetnih utjecaja zbog prekomjerne buke i prašine te prouzrokovane materijalne i nematerijalne štete pokrenut davne 2003.?
Tužbu protiv vlasnika kamenoloma Vranja, tvrtke Readymix Croazia d.o.o je pokrenula tužiteljica iz sela Baričevići podno Učke, a presudom joj je naložena isplata naknade za troškove Readymixy u iznosu od 45.000,00 kn. Presuda joj je uručena 30. prosinca 2013., u vrijeme praznika i godišnjih odmora , a rok za žalbu po uručenju presude je 15 dana odnosno 13. siječnja 2014.

Postupak koji traje 10 godina, bez obzira na ishod, ne može se nazvati pravednim.

Zelena akcija ustavnom tužbom nastavlja pravnu bitku protiv termoelektrane (TE) „Plomin C“ na uvozni ugljen. Navedenom tužbom Zelena akcija i Zelena Istra ulaze u novu fazu kampanje protiv ovog štetnog projekta te najavljuju intenziviranje aktivnosti u narednom periodu.

Rijetka su tijela javne uprave koja koriste više od zakonom propisanog minimuma prilikom informiranja i uključivanja javnosti u okolišno odlučivanje. Metode informiranja uglavnom se svode na pasivno pružanje informacija objavama u tiskanim medijima i internetskim stranicama nadležnog tijela. Sudjelovanje javnosti u, primjerice, postupcima procjene utjecaja na okoliš ili u javnim raspravama o prostornim planovima rijetko je smisleno i učinkovito upravo zbog toga što mu je primarna svrha zadovoljiti propise, a ne i zaista omogućiti javnosti da utječe na proces donošenja tih dokumenata. Propisno odrađenim javnim raspravama, nakon kojih se u potpunosti ignoiriraju svi inputi javnosti, svejedno se stječe legalnost neke odluke. Brojni prosvjedi koji nastaju upravo zbog opisanog pristupa uključivanju javnosti pokazali su da odluke donošene na taj način nemaju i potrebni legitimitet.

Kopernikanski obrat u stajalištu zagovarača golfa u Istri u pogledu nekretninskog biznisa

Vrlo je zanimljiv obrat s teze da golf bez nekretninskog biznisa nije isplativ, koje smo godinama slušali, do nove kako “Istri ne treba nekretninski golf”. Radi se o akrobacijama koje samo političari mogu bez-obrazno izvesti, a izrađivači Studija utjecaja na okoliš po ovoj ili onoj potrebi dokazati. Studija utjecaja na okoliš za golf igralište Plava i Zelena Laguna potpuno je u skladu s takvim trendom.

Nezadovoljni presudom Upravnog suda u slučaju Plomina C, tužitelji su podnijeli Ustavnu tužbu jer smatraju da sud nije mogao ne uzeti u obzir prigovor tužitelja da Plomin C očito nije u skladu s prostornim dokumentima. Naime, ako je propisano da se postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi za postupke koji su u skladu s prostornim dokumentima, onda se mora dopustiti dokazivanje da neki zahvat nije u skladu s tim dokumentima.

Udruga Eko Pan je u prosincu 2013. godine podnijela dvije tužbe Upravnom sudu u Zagrebu protiv Rješenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode kao i prijavu Upravnoj inspekciji zbog niza nepravilnosti u postupku procjene utjecaja na okoliš za zahvat "Sustav obrane od poplava Srednje Posavlje – 1. faza Mala hidroelektrana Brodarci".

Zadatak je prostornog plana da uskladi suprotstavljene interese u prostoru i to na način da se isključe zone u kojima ne postoje uvjeti za eksploataciju mineralnih sirovina. Javni se interes ne može osigurati jednostranom podrškom eksploataciji na mjestima gdje postoje resursi, već isključivo usklađivanjem suprotstavljenih interesa u prostoru. Tako bi se prostornim planom trebale definirati tzv. tabu zone, odnosno zone rezervirane za dugoročni turistički razvoj, zone najvrjednijih krajobraza, zone uz naselja, zone zaštićenih podzemnih voda itd. Rezultat bi bio planiranje eksploatacije mineralnih sirovina u zonama bez interesa ostalih korisnika prostora. U nastavku pročitajet primjedbe Zelene Istre te mještana Žminjštine, Lovreštine i Marčane, koji žive u susjedstvu postojećih ili planiranih kamenoloma.

Nakon što su mediji prenijeli obavijest Zelene Istre o tome kako je Istarska županija 27. studenog 2013. objavila javnu raspravu o Rudarsko-geološkoj studiji potencijala i gospodarenja mineralnim sirovinama Istarske županije u trajanju od samo 15 dana, s tim da je javno predstavljanje Studije s mogućnošću postavljanja pitanja organizirano prvog dana javne rasprave 11:00 sati kada javnost nije imala mogućnost pročitati Studiju, Istarska županije odlučila je rok javne rasprave produljiti za 15 dana, odnosno do 3. siječnja 2014, te organizirati još jednu javnu prezentaciju Studije. Osim toga, nadležni je pročelnik odlučio primiti i predstavnike zaineresirane javnosti - Zelene Istre i predstavnike inicijative građana koji žive u susjedstvu kamenoloma u Istri, nakon što je mjesecima sastanak odgađan.