Analiza III. Nacionalnog izvješća o provedbi Aarhuške konvencije

Držeći da službeno III. Nacionalno izvješće o provedbi Aarhuške konvencije ne odražava pravu sliku prepreka u ostvarivanju prava koja proizlaze iz Aarhuške konvencije, udruge okupljene u Zelenom forumu pripremit će svoje izvješće, prevesti ga i dostaviti tajništvu Aarhuške konvencije prije 5. Sastanka stranaka Konvencije koji se održava u lipnju 2014.

Najbolja europska sudska praksa

Danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji stupio je snagu članak 145. Ustava (NN 76/10) kojim je utvrđeno sljedeće:

  • Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.
  • Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.
  • Hrvatski sudovi štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije.
  • Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije.

Jednostavnim riječima rečeno, presude Suda Europske unije dio su pravne stečevine Europske unije koju su hrvatski sudovi, sva državna tijela, županije, gradovi i općine te pravne osobe s javnim ovlastima (poput Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih voda, itd.) dužni poštovati.

Zelena Istra u projektu razvojne pomoći u Kini

Intenzivni angažman Zelene Istre na području sudjelovanja javnosti u procjeni utjecaja na okoliš svrstao je udrugu među one koje, zbog poznavanja propisa, domaće i inozemne prakse te velikog neposrednog iskustva, mogu pružiti pomoć u oblikovanju zakonodavstva i unapređenju prakse u zemljama koje po standardima okolišne demokracije zaostaju za europskim. Sudjelovanje u projektu "Reguliranje i promocija sudjelovanja javnosti u procjeni utjecaja na okoliš u odabranim kineskim provincijama" rezultat je stečenog iskustva ali i iznimna prilika za stjecanje novih iskustava i informacija. Projekt je financiran europskim novcem iz europsko-kineskog Programa okolišnog upravljanja. Projekt vodi talijanski institut Eurac, a Zelena Istra je partner zajedno s tri kineska državna instituta za okolišne znanosti. Projekt je započeo u ožujku 2013. i traje do svibnja 2014.

U čemu je smisao sudjelovanja javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš? Koliko su učinkoviti pravni instrumenti u zaštiti prava na sudjelovanje i zaštiti okoliša općenito?

Postupak procjene utjecaja na okoliš uveden je u zakonodavstvo većine zemalja kako bi se razvoj pokušalo učiniti održivim. Održivi razvoj mogao bi se postići uravnoteženim pristupom mogućim ekonomskim, ekološkim i društvenim učincima nekog zahvata. Drugim riječima, shvaćena je potreba za okolišno zdravijim zahvatima, koji će uzimati u obzir i širi društveni, a ne samo ekonomski interes investitora. Europska je unija svoje zakonodavstvo uskladila s tim nečelima. Međutim, gotovo 100%-tna prolaznost studija utjecaj na okoliš u postupcima procjene utjecaja u Hrvatskoj dovoljno govori o tome kako se taj postupak u nas u stvarnosti razlikuje od njegove prave svrhe. Bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy upravo je iz tog razloga htjela mijenjati Zakon i onemogućiti «olako dobivanje pozitivnog mišljenja na temelju studija na okoliš od čak 97% slučajeva».

Ministarstvo usvojilo žalbu Eko Pana i poništilo rješenje Karlovačke županije za MHE Barilović

Zbog nepravilnosti tijekom provođenja postupka, Eko Pan je krajem 2013. podnio žalbu na rješenje Karlovačke županije o prihvatljivosti izgradnje Male hidroelektrane Barilović za ekološku mrežu. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je usvojilo žalbu Eko Pana i 13. veljače 2014. godine donijelo rješenje kojim se poništava rješenje Karlovačke županije o prihvatljivosti zahvata izgradnje MHE Barilović za ekološku mrežu.

Sud Europske unije presudio: Europska komisija dužna objaviti informacije o testiranju pesticida

U nedavnom slučaju nizozemske zaklade Greenpeace (Stichting Greenpeace Nederland) i Europske akcijske mreže za pesticide (Pesticide Action Network Europe) protiv Europske komisije (Slučaj T-545/11) Opći sud Europske unije presudio je da je Europska komisija dužna pred nevladine udruge iznijeti informacije o testiranju pesticida u okolišu, čak i kada postoji rizik da će iznošenje ovih informacija nepovoljno utjecati na poslovne interese uključenih tvrtki.

Ova bi odluka Suda mogla imati dalekosežne posljedice na tvrtke te umanjiti njihove mogućnosti da ubuduće onemoguće pristup informacijama o okolišu pozivajući se na poslovnu tajnu.

Europska komisija pokušala uskratiti pristup informacijama zbog štete za poslovne interese

Pobjeda udruge građana pred Vijećem za Arhušku konvenciju u Ženevi

Dosad je samo jedan slučaj iz Hrvatske stigao pred Vijeće za Arhušku konvenciju pri Ujedinjenim narodima u Ženevi gdje se kontrolira poštuju li države, potpisnice ove konvencije, prava građana na pristup informacijama, sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša. Da građani mogu i trebaju koristiti sve pravne instrumente koji im stoje na raspolaganju, pokazala je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita koja se u proljeće 2012. godine žalila Vijeću zbog kršenja prava na sudjelovanje javnosti prilikom donošenja planova gospodarenja otpadom na lokalnoj razini te je dokazala da je tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva bilo u krivu!

10 godina duga sudska nepravda u slučaju tužbe građana protiv vlasnika kamenoloma Vranja u Parku prirode Učka

Kako biste vi nazvali presudu Općinskog suda u Rijeci iz prosinca 2013. godine o odbijanju tužbenog zahtjeva za postupak pokrenut radi sprječavanja štetnih utjecaja zbog prekomjerne buke i prašine te prouzrokovane materijalne i nematerijalne štete pokrenut davne 2003.?
Tužbu protiv vlasnika kamenoloma Vranja, tvrtke Readymix Croazia d.o.o je pokrenula tužiteljica iz sela Baričevići podno Učke, a presudom joj je naložena isplata naknade za troškove Readymixy u iznosu od 45.000,00 kn. Presuda joj je uručena 30. prosinca 2013., u vrijeme praznika i godišnjih odmora , a rok za žalbu po uručenju presude je 15 dana odnosno 13. siječnja 2014.

Postupak koji traje 10 godina, bez obzira na ishod, ne može se nazvati pravednim.

Izrađeni prijedlozi za poboljšanje prakse informiranja i uključivanja javnosti u okolišno odlučivanje

Rijetka su tijela javne uprave koja koriste više od zakonom propisanog minimuma prilikom informiranja i uključivanja javnosti u okolišno odlučivanje. Metode informiranja uglavnom se svode na pasivno pružanje informacija objavama u tiskanim medijima i internetskim stranicama nadležnog tijela. Sudjelovanje javnosti u, primjerice, postupcima procjene utjecaja na okoliš ili u javnim raspravama o prostornim planovima rijetko je smisleno i učinkovito upravo zbog toga što mu je primarna svrha zadovoljiti propise, a ne i zaista omogućiti javnosti da utječe na proces donošenja tih dokumenata. Propisno odrađenim javnim raspravama, nakon kojih se u potpunosti ignoiriraju svi inputi javnosti, svejedno se stječe legalnost neke odluke. Brojni prosvjedi koji nastaju upravo zbog opisanog pristupa uključivanju javnosti pokazali su da odluke donošene na taj način nemaju i potrebni legitimitet.

Stranice