Uvijek aktualna presuda Europskog suda za ljudska prava o pravu na tiho uživanje doma

Svakog ljeta se ponovo aktualizira značaj presude Europskog suda za ljudska prava iz 2010. godine o pravu na tiho uživanje doma. Zakon o zaštiti od buke vlasnici ugostiteljskih objekata krše učestalo, Sanitarrna inspekcija uglavnom izbjegava nadzor noću, gradske uprave potiču svojim odlukama kršenje Zakona (npr. odlukom o radnom vremenu svih ugostiteljskih objekata i terasa do 3 ili 4 ujutro ili dopuštenjem za višednevne pa čak i višemjesečne "javnie manifestacije" s dozvolom za emitiranje buke do 95 decibela do ranih jutranjih sati). Opravdanje se nalazi u "potrebama turizma" (mada, zbog zaštite gostiju, ni u jednom od turisitičkih naselja u privatnom vlasništvu nećete naići na buku na otvorenom poslije 23 ili 24 sata). Problem se pokušava relativizirati a građane terorizirane bukom proglasiti "nervoznima" ili "onima koje sve smeta".
Stoga se potrebno prisjetiti slučaja Oluić protiv Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava koji je okončan presudom u korist prijaviteljice koja je trpjela prekomjerenu buku iz ugostiteljskog objekta. To je «prva presuda u kojoj je Europski sud utvrdio povredu obveze države da jamči zaštitu prava na privatni život i dom iz čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda od prekomjerne imisije buke. Podnositeljica je prigovorila da je država nije zaštitila od prekomjerne buke i od toga da je noću u njezinom domu uznemiruje bar koji radi u dijelu kuće u kojoj ona stanuje te se u tom smislu pozvala na čl. 8. Konvencije kojim je propisano da svatko ima pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Sud je ocijenio da čl. 8. Konvencije štiti pravo pojedinca na poštovanje njegova privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Dom će obično biti mjesto, fizički definiran prostor, gdje se razvija privatni i obiteljski život. Pojedinac ima pravo na poštovanje svoga doma, što znači ne samo pravo na konkretni fizički prostor nego i na tiho uživanje toga prostora. Povrede prava napoštovanje doma nisu ograničene na konkretne fizičke povrede, kao što je neovlašteni ulazak u dom neke osobe, nego uključuju i one koje nisu konkretne ili fizičke, kao što je buka, imisije, mirisi ili drugi oblici miješanja. Ozbiljna povreda može dovesti do povrede prava neke osobe na poštovanje njezina doma ako je sprečava u uživanju u udobnosti njezina doma. Ovaj se predmet ne odnosi na miješanje javnih vlasti u pravo na poštovanje doma, nego na to što one nisu poduzele radnje da zaustave povrede prava od strane treće osobe. Sud je podnositeljici dosudio 19.000 eura na ime štete koju je pretrpjela.»

Budući da se u pravilu radi o dozvolama za rad ugostiteljskih objekata u stambenim zgradama do kasnih noćnih ili ranih jutarnjih sati koje izdaju jedinice lokalne uprave ili o inspekcijama koje ne rade svoj posao, treba imati na umu i da je danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji stupio je snagu članak 145. Ustava (NN 76/10) kojim je utvrđeno da se pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, da hrvatski sudovi štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije te da državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima moraju izravno primjenjivati pravo Europske unije.

Content type: 
Kategorija: