Izrađeni prijedlozi za poboljšanje prakse informiranja i uključivanja javnosti u okolišno odlučivanje

Rijetka su tijela javne uprave koja koriste više od zakonom propisanog minimuma prilikom informiranja i uključivanja javnosti u okolišno odlučivanje. Metode informiranja uglavnom se svode na pasivno pružanje informacija objavama u tiskanim medijima i internetskim stranicama nadležnog tijela. Sudjelovanje javnosti u, primjerice, postupcima procjene utjecaja na okoliš ili u javnim raspravama o prostornim planovima rijetko je smisleno i učinkovito upravo zbog toga što mu je primarna svrha zadovoljiti propise, a ne i zaista omogućiti javnosti da utječe na proces donošenja tih dokumenata. Propisno odrađenim javnim raspravama, nakon kojih se u potpunosti ignoiriraju svi inputi javnosti, svejedno se stječe legalnost neke odluke. Brojni prosvjedi koji nastaju upravo zbog opisanog pristupa uključivanju javnosti pokazali su da odluke donošene na taj način nemaju i potrebni legitimitet. Vrlo često se zbog takvog pristupa proizvede nezadovoljstvo i reakcija koje dovode do skupih odgoda u realizaciji projekata ili čak do odustajanja od njih.

U procesu usklađivanja hrvatskog s europskim zakonodavstvom došlo je do bitnih pomaka kad je informiranje i sudjelovanje javnosti u odlučivanju u pitanju. Veća prava kad je pristup informacijama u pitanju koje je omogućio Zakon o pravu na pristup informacijama ili prava na sudjelovanje i pristup pravosuđu koja su omogućena Zakonom o zaštiti okoliša dio su procesa usvajanja viših standarda i bolje prakse uključivanja javnosti u odlučivanje odnosno primjene načela i odredbi Aarhuške konvencije – Konvencije o pravu na pristup informacijama, sudjelovanju javnosti i pristup pravosuđu u pitanjima okoliša. Taj će se proces neminovno nastaviti i u budućnosti, naravno uz mnogo otpora i to prvenstveno zbog nerazumijevanja pozitivnih učinaka demokratizacije postupaka donošenja odluka. Transparentnost i uključivanje javnosti u odlučivanje su najjača oružja u borbi protiv korupcije i klijentelizma koji opterećuju hrvatsku politiku na svim razinama te jedan od osnovnih elemenata dobrog upravljanja.

Kako bismo ubrzali procese usvajanja viših standarda kada je informiranje i sudjelovanje javnosti u pitanju, pripremili smo listu preporuka za njihovo unaprjeđenje. Radi se o jednostavnijim i lako primjenjivim metodama koje ne iziskuju dodatne troškove niti značajniji napor. Budući da se projekt «Dijalogom s civilnim društvom do boljeg okoliša» provodi u tri županije – Istarskoj, Karlovačkoj i Međimurskoj i Gradu Zagrebu, prijedloge za usvajanje viših standarda informiranja i sudjelovanja javnosti predložit ćemo najprije njima.

Ovim preporukama težimo cjelovitosti, većoj dostupnosti i razumljivosti informacija koje se nude građanima te uspostavljanju preduvjeta za učinkovito sudjelovanje javnosti. Cilj nam je stvoriti primjere bolje prakse koje ćemo promicati i predlagati njihovu širu primjenu.

U prilogu se nalazi cjeloviti tekst s preporukama.